Auschwitz

13. jśnķ

Lagt var af staš kl. 7 um morguninn meš nżrri rśtu sem viš höfšum fyrir okkur ķ Krakow. Nś skyldi haldiš til Auschwitz, um klukkutķma keyrslu frį hótelinu okkar. Pantašur hafši veriš enskumęlandi leišsögumašur ķ bśšunum. Ég męli meš aš fólk panti sér tķma žarna um leiš og bśširnar opna kl. 8 žvķ žį er minnst af fólki žarna en um 5.000 manns heimsękja bśširnar aš mešaltali į dag į sumrin.

041042

 

 

 

 

 

Žaš įtti vel viš aš įlfelgurnar į rśtunni voru merktar Alcoa Grin Inga Lįra, starfsmašur Alcoa og Įsta, ašstošarskólastjóri Grunnsk. Reyšarfjaršar fyrir framan rśtuna okkar sem var splunkunż meš góša loftkęlingu.

045

Upplżsingar um bśširnar viš innkomuna. Pólsk yfirvöld įkvįšu strax ķ upphafi aš frķtt yrši ķ safniš. Meš žvķ vildu žau leggja įherslu į hve mikilvęgt vęri aš heimurinn fengi vitneskju um žau vošaverk sem žarna įttu sér staš. Fyrir nešan er stutt įgrip af sögu bśšanna tekiš af netinu.

History of the Auschwitz-Birkenau Death Camp

In 1939 Hitler annexed the old Polish town of Oswiecim to his Third Reich as Auschwitz, and a year later the Nazis could start the conversion of the town’s abandoned barracks into a concentration camp. First inmates, a group of Polish political prisoners, arrived on June 14, 1940. In addition to Poles there were soon imprisoned Soviet POW’s, Gypsies, and other nationals from the rest of German-occupied Europe to suffer and die in hellish conditions. In 1942, notably after the construction of the nearby Birkenau (Auschwitz II) concentration camp, trainloads of European Jews start to come. Most of them were immediately put to death in the Birkenau gas chambers.

  • October 1939: the Nazis annex the ancient Polish town of Oswiecim to the Third Reich and rename it Auschwitz.
  • November 1939: new German administration installs a German mayor.
  • 1940-1944: Polish peasants are being driven out of the area to make room for German settlers.
  • 1940: on Himmler’s order Jewish slave workers change emptied army barracks into a concentration camp.
  • June 14, 1940: the Nazis bring political prisoners, all of them Poles, to Auschwitz Concentration Camp as its first inmates.
  • 1941: all Jews are forced out of Oswiecim.
  • October 1941: construction of the Birkenau Concentration Camp, i.e. Auschwitz II, starts near Oswiecim.
  • 1942: setting up of Auschwitz III-Monowitz Concentration Camp.
  • January 1945: evacuation of the Auschwitz camps.
  • January 27, 1945: the Soviets take over Oswiecim.
  • 1947: new Polish government creates Auschwitz-Birkenau State Museum on the site of the concentration camps.
  • 1967: erecting of the International Monument to the Victims of Fascism at Birkenau.
  • 1979: UNESCO enters the Auschwitz concentration camp and the Birkenau death camp in its list of World Heritage sites.

054

Žaš var mjög sérstök tilfinning aš standa fyrir framan žetta ógnvekjandi hliš. Arbeit Macht Frei; Vinnan gerir ykkur frjįls. Žetta voru fyrstu bśširnar ķ Auschwitz, af žremur. Hve oft hefur mašur ekki séš žetta į mynd, en aš standa žarna ķ eigin persónu gerši mann andaktugan.

055

Gengiš inn ķ helvķti į jörš. Valli, Inga Lįra, Edda, Stķna, Maggi,Nonni, Jói, Višar Jślķ og Alla.

050

Leišsögumašur okkar um bśširnar. Maggi hlustar af athygli.

056057

 

 

 

 

 

Vinstri: Lķk fanga stillt upp į žessum staš, öšrum til višvörunnar. Hęgri: Hljómsveit sem skipuš var föngum spilaši viš inn og śtgöngu annarra fanga sem voru aš fara og koma  frį žręlkunarvinnu. Žjóšverjunum fannst aušveldara  aš telja fangana ef žeir löbbušu ķ takt. Žeir sem ekki gįtu gengiš ķ takt voru baršir eša skotnir į stašnum.

060

"The Wall of Death", Veggur daušans. Viš žennan vegg voru um 7.000 manns skotnir vegna minnstu brota og yfirsjóna. Blóm og kransar liggja viš vegginn frį gestum bśšanna, e.t.v. ęttingjum žeirra sem žarna voru teknir af lķfi. Vinstramegin eru tveir staurar meš jįrnkrók efst. Fangar voru hengdir upp į krókana meš hendur bundnar fyrir aftan bak. Sįrsaukinn var gķfurlegur žvķ hendurnar nįnast slitnušu śr axlarlišnum. Hęgra megin voru skrifstofur og fundarherbergi yfirmanna SS ķ bśšunum.

061

Leišsögukonan okkar og Carol Svaweksson viš staurana skelfilegu

065

Veggur daušans.

067

Varšturn viš tvöfalda gaddavķrsgiršingu

072

Žaš er e.t.v. enn nöturlegra aš koma žarna aš vetrarlagi?

066

Hęgt er aš stękka ef vill. Athygli vekur aš öll upplżsingaskilti eru į pólsku, ensku og hebresku en ekki į žżsku žó Žjóšverjar séu fjölmennastir śtlendra gesta į svęšinu. Block 11 var žekkt sem "The block of death. Margžętt "starfsemi" var ķ hśsinu en ašallega var žetta fangelsi bśšanna žar sem brotlegir fangar sęttu grimmdarlegum yfirheyrslum og pyntingum. Flestir sem lentu žarna voru skotnir aš loknum yfirheyrslunum en einnig var fólk dęmt til dauša ķ sérstökum klefum ķ kjallara hśssins žar sem žaš var svelt ķ hel. Fleiri tegundir daušarefsinga voru einnig ķ bśšunum, t.d. var nokkrum tugum fanga trošiš ķ gluggalausan klefa og ekki opnaš aftur fyrr en žeir voru dįnir af sśrefnisskorti. Önnur refsing var žannig aš fjórir fangar voru lįtnir sofa ķ eins fermetra klefa svo žeir gįtu ekki einu sinni sest. Svo voru žeir ręstir aš morgni til žręlkunarvinnu og žannig gekk žaš e.t.v. ķ marga daga og annašhvort dóu žeir af sjįlfu sér eša voru skotnir žegar žeir örmögnušust.

Viš fengum einnig aš sjį żmsa persónalega muni Gyšinganna ķ Auschwitz. Skó ķ žśsundatali ķ stórum haug og žaš var įtakanlegt aš sjį litlu barnskóna sem nóg var af. Sömuleišis gleraugu ķ stórum haug og feršatöskur sem eigendurnir höfšu merkt sér meš nafni og heimilisfangi. Leišsögukonan okkar sagši okkur frį žvķ aš gestur ķ safninu, Gyšingur frį Bandarķkjunum sem hafši lifaš af vistina ķ bśšunum hefši žekkt feršatösku fjölskyldu sinnar. Žaš var tilfinningažrungin stund. Ķ einu herbergjanna var haugur af mannshįrum sem Nasistunum tókst ekki aš farga į flótta sķnum ķ strķšslok, 2 tonn aš žyngd. Žarna var hįr ķ fléttum, stórum og litlum en litur hįrsins var allur svipašur, grįmuskulegur eftir rśmlega 60 įr. Bannaš var aš taka myndir af žessum munum.

073

Valli, Višar, Gśsti, Dķsa, Ašalbjörg og Nonni. Villy, Stķna, Svana og Žrśšur fyrir aftan. Block 11 er hęgramegin viš mišju į myndinni.

084

Gasklefinn og lķkbrennslan, sś fyrsta sem var tekin ķ notkun ķ Auschwitz. Žjóšverjum žótti žessi ekki nógu afkastamikill svo žeir smķšušu stęrri ķ Auschwitz-Birkenau sem žeir eyšilögšu į undanhaldinu žegar rśssneski herinn kom 27. janśar 1945. Gasiš sem žeir notušu var Zyklon B, ķ mįlmdósum, į stęrš viš baunadósir. Fólkinu var tališ trś um aš žaš vęri aš fara ķ sturtu, aflśsun o.ž.h., lįtiš merkja sér föt sķn og raša snyrtilega svo žaš finndi žau aftur og afhent sįpustykki um leiš og žaš labbaši inn, allt til žess aš žetta gengi rólega og žęgilega fyrir sig. Svo var huršinni lokaš į eftir žeim og slagbrandur settur fyrir og ljósin slökkt.  Žeir opnušu dósirnar og hentu žeim inn ķ klefann ķ gegnum litlar lśgur į žakinu og settu svo hlera yfir. Gasiš virkaši žannig aš žaš eyddi öllu sśrefni ķ klefanum og fólkiš kafnaši į 15-20 mķnśtum. Mikil skelfing greip fólkiš žegar žaš įttaši sig į hvaš var ķ gangi, angistaróp og barnagrįtur og til žess aš minnka ónęšiš af hįvašanum frį fólkinu voru mótorhjól lįtin vera ķ gangi fyrir utan og mśsķk spiluš ķ hįtölurum. Žegar allt hafši veriš hljótt ķ 10 mķnśtur var opnaš į nż og ašrir fangar drógu fólkiš inn ķ nęsta herbergi žar sem ofnarnir voru. Žżskir foringjar ķ bśšunum sem voru handteknir aš strķšinu loknu sögšu aš žetta hefši veriš mannśšleg aflķfun.... fyrir žżsku hermennina, žeir žurftu ekki aš sjį blóš. Sįlfręšingar į vegum žżska hersins höfšu komist aš žvķ aš afleišingar hefšbundinna aftaka meš skotvopnum gįtu veriš alvarlegar til lengdar fyrir böšlana og óęskilegir sįlręnir fylgikvillar sem slķku fylgdi var eytt meš žessari ašferš.

Į myndinni aš ofan er Jói Žorsteins, Edda og Siggi viš gasklefann.

078

Gengiš inn ķ gasklefann. Mest tróšu žeir 2-300 manns ķ um 100 ferm. klefann ķ einu. Til vinstri eru dyr aš lķkbrennsluofnunum.

083

081

Siggi og Žóroddur viš dyrnar inn ķ gasklefann

079

Lķkbrennsluofnarnir voru ašeins tveir žarna. Fólkiš var sett į boršiš į hjólunum, dregnar śr žvķ gulltennur ef voru og rśllaš svo inn. Įšur hafši hįr sķšhęršra kvenna veriš skoriš og žaš nżtt ķ vefnaš fyrir žżska herinn.

074

Žessi mynd er tekinn ķ nokkurra tuga metra fjarlęgš frį gasklefanum og fyrir mišri mynd sést glitta ķ hśs sem var heimili yfirforingja allra bśšanna ķ Auschwitz, SS-Obersturmbannfuhrer Rudolf Höss. Fallegur garšur umliggur hśsiš, stór sundlaug og žjónar į hverjum fingri sem aš sjįlfsögšu voru fangar. Einkabréf eiginkonu hans til vinkonu sinnar fannst eftir strķš og žar skrifar hśn aš hśn "bśi ķ himnarķki į jörš". Hvķlķk firring. Į myndinni f.v. ókunnur, Erna, Siggi og Linda.

076

Rudolf Höss fannst ķ felum ķ Žżskalandi eftir strķš og var fęršur pólskum yfirvöldum sem dęmdu hann til hengingar ķ Auschwitz ķ um 100 metra fjarlęgš frį heimili sķnu žar, žann 16. aprķl 1947. Žegar dómurinn var kvešinn upp sagšist hann išrast einskis, hann taldi aš Žjóšverjar hefš gert rétt ķ sambandi viš "Gyšingavandamįliš". Į myndinni er Žóroddur Helgason (Seljan) viš aftökupallinn sem var smķšašur sérstaklega fyrir Höss.

 

Auschwitz - Birkenau

096

Žarna er hópurinn kominn inn fyrir hlišiš ķ Auschwitz-Birkenau sem var fyrsta višbótin viš upphaflegu bśširnar ķ um 10 mķnśtna akstursfjarlęgš. Žarna streymdu lestarnar inn meš Gyšinga frį allri Evrópu. Į tķmabili fór um 70-80% farmsins beint ķ śtrżmingu. Einungis žeir hraustustu fengu aš lifa eitthvaš lengur til žręldóms. Lęknar reiknušu śt hver matarskammtur fanganna žyrfti aš vera svo žeir lifšu ca. 4 mįnuši sem var ósk yfirmanna bśšanna.

090

Žjóšverjar reynda aš eyša sem mestu af sönnunargögnum um vošaverk sķn žegar ósigurinn blasti viš. Žeir sprengdu stóran hluta bśšanna ķ loft upp og ž.į.m. hina afkastamiklu gasklefa og lķkbrennsluofna ķ Auschwitz-Birkenau. Ekki hefur veriš reynt aš endurbyggja žį heldur ašeins haldiš viš žeim fįu byggingum sem heillegar eru. Nįnast öllum skjölum og ljósmyndum eyddu žeir einnig. Į myndinni sést heillegur hluti bśšanna en vinstramegin tóftir žeirra sem žeir eyšilögšu. Horft er til hęgri śr hśs-hlišinu sem lestarnar streymdu ķ gegn meš farma sķna.  Žegar bśširnar žrjįr; Auschwitz I, Auschwits II -Birkenau og Auschwits III voru full mannašar voru žar um 100 žśs. fangar. Alls dóu um 1,1 miljón manna ķ Auschwits, flestir žeirra 1943 og 1944. Konur og börn voru meirihluti fórnarlambanna. Žarna var hinn alręmdi Jósef Mengele yfirlęknir og gerši skelfilegar tilraunir į lifandi fólki og meš sérstakan įhuga į börnum og žį helst tvķburum. Margar tilraunirnar voru algjörlega tilgangslausar, t.d. hellti hann allskonar litarefnum ķ augu fólks til žess aš athuga hvort hann gęti breytt litnum. Afleišingarnar voru ķ flestum tilfellum blinda og žį flżtti žaš för viškomandi ķ gasklefann.

092

Horft inn ķ bśširnar śr hśs-hlišinu. Lestarnar stöšvušu viš litla hśsiš vinstramegin viš mišju. Žar var fólkiš flokkaš af lęknum. Meirihluti kvenna, lasburša karlmenn og gamalmenni og öll börn öšrumegin, rest hinumegin.

095

Einhver hefur sett žennan krans į teinana fyrir innan hlišiš. Žetta hafši allt mikil įhrif į mig.

102 

Einn skįlanna. Eldstęši er ķ öšrum endanum og stokkur frį honum eftir endilöngum skįlanum. Lķtill ylur fékkst žó frį žessu ķ vetrarkuldum žvķ frostiš gat fariš nišur ķ 30 stig og braggarnir óeinangrašir meš öllu og moldargólf undir rśmum. Rottugangur var mikill og margir dóu śr smitsjśkdómum. Óbęrilega heitt gat veriš į sumrum žegar hitinn fór yfir 30 stig og ķbśar ķ hverjum skįla voru helmingi fleiri en žeir voru hannašir fyrir. Gert var rįš fyrir 4 ķ hverju rśmi en žeir voru 8.

103

101

Linda, Gśsti, Valli og Sunna ķ einum skįlanum.

099

Salernisašstašan. Fangarnir fengu ekki pappķr til aš žrķfa sig meš žegar žeir höfšu lokiš sér af og ekkert rennandi vatn til  annarra žrifa eša drykkjar og fangabśningar žeirra voru ekki žrifnir fyrr en žeir dóu. Engu hefur veriš breytt žarna, svona var žetta.

112

Žegar heimsókninni til Auschwitz var lokiš byrjaši aš rigna og žaš var e.t.v. tįknręnt. Ég held aš allir hafi veriš hugsi eftir žessa upplifun. Hér mį sjį śt um gluggann į rśtunni įnna Vislu (Vistula) og fariš aš lķša aš hįdegi. Į morgunn blogga ég um žaš sem geršist hjį okkur eftir hįdegi, dagurinn var rétt aš byrja.

 

 

 

 

 

 

 


« Sķšasta fęrsla | Nęsta fęrsla »

Athugasemdir

1 identicon

Sęll,

Žaš er lķfsreynsla aš fara til Auscwitz og breytir manni mikiš, Ég fór žangaš sjįlfur snemma um morgun og gekk um svęšiš einn og fékk mér svo seinna um daginn ferš meš leišsögukonu um svęšiš. Žaš sem mér persónulega fannst erfišast er ķ raun hversu fallegt svęšiš er, žvķ einhvernveginn getur mašur ekki żmindaš sér žaš a[ grasiš vaxi į svona svęši. Aušvitaš veit mašur aš grasiš hęttir ekki aš vaxa en ég held aš žeir sem hafi fariš žarna įtti sig į hvaš ég meina žegar ég segi žetta.

Mannvonskan og grimmdin er svo ólżsanleg og veršur yfiržyrmandi.

Bestu skemmtun ķ Póllandi, og sérstaklega Krakaw, enda ęšisleg borg, Warsaw hefur sinn sjarma en lķšur fyrir žaš aš borgin var jöfnuš śt ķ strķšinu og žvķ er hśn nįkvęmlega eins og mašur etur żmindaš sér borg reysta ķ austur evrópu į tķmum sovietismans. Vona aš žiš hafiš tękifri į aš sjį safniš safniš um "Warsaw upprising" og aš žiš smakkiš Pólska kaffibjórinn.

 mbk

Atli 

Atli Žór Fanndal (IP-tala skrįš) 23.6.2007 kl. 10:54

2 Smįmynd: Gunnar Th. Gunnarsson

Takk fyrir žaš Atli. Viš erum reyndar komin heim en ég stefni į aš fara aftur til Póllands, sérstaklega Krakow. Nei, ég heyrši aldrei neitt um pólska kaffibjórinn, į žaš bara inni

Gunnar Th. Gunnarsson, 23.6.2007 kl. 12:02

3 Smįmynd: Gunnar Įsgeir Gunnarsson

Karl Fašir minn Gunnar Bjarnason var į ferš žarna aš selja hross 1947og varš mikiš nišri fyrir aš sjį žetta svona stuttu eftir atburšina.  Hann skrifaši sķšan grein ķ Morgunblašiš " Ķ urtagarši ofbeldisins" ķ aprķl 1948.  Višbrögšin viš greininni voru žau  aš menn bżsnušust į żkjunum  og ósannindunum sem hann skrifaši. Fólk vissi ekki um žessa atburši hér į landi eša vildi ekki trśa žeim fyrr en mjög mörgum įrum eftir strķš. Ég er fęddur 64 og pabbi talaši oft um žessa heimsókn og žaš var greinilegt aš hśn hafši fengiš mjög į hann. žaš var ekki fyrr en holocaust (helförin) var sżnd ķ sjónvarpinu į milli 1970-80 sem fólk fór aš trśa žessum greinarskrifum frį 1948

Gunnar Įsgeir Gunnarsson, 23.6.2007 kl. 12:30

4 Smįmynd: Gunnar Th. Gunnarsson

Sęll nafni, jį žetta voru ótrślegir atburšir og mannkyniš viršist ętla lķtiš aš lęra af žessu, žvķ mišur.

Gunnar Th. Gunnarsson, 23.6.2007 kl. 14:27

5 Smįmynd: Gunnar Th. Gunnarsson

Žegar žś minnist į žaš Hrafnkell... žį er žetta alveg rétt hjį žér žegar ég hugsa til baka.

Gunnar Th. Gunnarsson, 23.6.2007 kl. 18:07

6 Smįmynd: Hafrśn Kristjįnsdóttir

shit.... žetta er rosalegt. 

Hafrśn Kristjįnsdóttir, 25.6.2007 kl. 02:40

7 Smįmynd: Brynja Hjaltadóttir

Hręšilegt..veit ekki hvort ég gęti fariš žarna um

Brynja Hjaltadóttir, 28.6.2007 kl. 22:15

8 Smįmynd: Gunnar Th. Gunnarsson

Gyšingar hafa veriš ofsóttir ķ margar aldir ķ flestum löndum heims, ekki sķst ķ Sovétrķkjunum. Žegar efnahagskreppur hafa stešjaš aš heimsbyggšinni žį hafa Gyšingar oft oršiš skotspónn sveltandi almennings, sérstkalega hinir efnušu. Svawek hinn pólski leišsögumašur okkar sagši aš Pólverjar hefšu alla tķš veriš afar umburšarlyndir gagnvart hverskyns trśarhópum, ekki sķst Gyšingum og upplżsingar sem ég las um eitt elsta Gyšingahverfi ķ heimi, Kazimierz hverfiš ķ Krakow ber einmitt vitni um žaš:  "The key to the understanding of the popularity that Kazimierz enjoys today is its unbelievable and lasting tolerance: two nations and two great religions existed here for centuries in harmony"

Žegar Sovétmenn tóku yfir Pólland og Austurblokkina eftir strķš hefur eflaust oršiš einhver breyting į afstöšu margra Pólverja til Gyšinga, sérstaklega ķ žrengingum žeirra viš uppbyggingu landsins į eftirstrķšsįrunum. Vitaš er aš žegar žeir fįu Gyšingar sem lifšu helörina af, komu til baka til heimila sinna, žį höfšu ašrir sest aš ķ hśsum žeirra og enginn vilji var til aš gęta réttar žeirra, svo oftast nęr žurftu žeir frį aš hverfa.

Gunnar Th. Gunnarsson, 1.7.2007 kl. 05:16

9 identicon

Ég ętla ekki aš gera lķtiš śr vošaverkum nazista en ég er hręddur um aš Amnesty hafi hįrrétt fyrir sér.

Framkoma Pólverja ķ samningavišręšum ESB leit śt eins og fjįrkśgun. Ég hef žaš eftir pólskum kunningja mķnum aš žeim mun meir sem Žjóšverjar (og hin ESB rķkin) borga fyrir uppbygginguna ķ Póllandi, žeim mun meir vex rembingur og hatur Pólverja ķ garš Žjóšverja. Žessi gaur hefur töluverša innsżn ķ heimsmįlin aš mķnu mati.

Mér finnst mest um vert aš sagan sé rétt skrifuš og viš nżtum hana til aš skapa friš ķ framtķšinni. Lżsing Svaweks lķtur śt eins og sögufölsun fyrir mér.

Kvešja, Gaui

Gušjón I. Gušjónsson (IP-tala skrįš) 1.7.2007 kl. 21:07

10 Smįmynd: Gunnar Th. Gunnarsson

Voru Gyšingarnir ekki aš flżja kommśnismann fyrst og fremst? Ekki flśšu žeir til A-Žżskalands. Kommśnisminn eins og hann var praktiserašur ķ austantjaldsrķkjunum hafši ekki umburšarlyndi gagnvart trśarbrögšum 

Gunnar Th. Gunnarsson, 2.7.2007 kl. 03:10

Bęta viš athugasemd

Ekki er lengur hęgt aš skrifa athugasemdir viš fęrsluna, žar sem tķmamörk į athugasemdir eru lišin.

Innskrįning

Ath. Vinsamlegast kveikiš į Javascript til aš hefja innskrįningu.

Hafšu samband